Klenovica Novi Vinodolski Povile
Fiksni termini testiranja (bez najave):
Hotel Lišanj (Novi Vinodolski)- ponedjeljak, srijeda, petak i subota od 08:00 do 9:00 sati
Wyndham grand (Novi Vinodolski)- ponedjeljak, srijeda, petak i subota od 09:30 do 10:30 sati
za PCR test potrebno se naručiti 48 sati ranije i cijena je 550,00 HRK
Poštanski ured Klenovica 51252
Adresa Zidinice BB
Telefon: +385 51 525 618
Fax: +385 51 796 471
Radno vrijeme ponedjeljak – srijeda – petak od 08:00 do 11:00
Mjenjačnica, prodaja marki, telefonskih kartica, novčane transakcije, Western union
Župa Sveta Margareta Klenovica
Misa se služi svake nedjelje kroz godinu prema rasporedu.
Adresa: Klenovica, Stjepana Radića 31
Broj telefona: + 385 51 796 019
Primorsko goranska županija je raspisala natje?aj za dodjelu bespovratnih poticaja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva za navedeno podru?je.
Programom se odobravaju potpore gradovima i op?inama i Turisti?kim zajednicama gradova i op?ina s podru?ja Primorsko-goranske županije
Potpora se može odobriti za projekte koji ispunjavaju sljede?e kriterije:
1.) doprinose razvoju županijskog turizma ponajprije kroz razvoj:
* atrakcija, ruralnog turizma, biciklisti?kih i pješa?kih staza, tematskih parkova i ostalih segmenata sportsko-rekreacijskog turizma,
* kulturnih sadržaja poput turisti?ke valorizacije povijesno-kulturne baštine, unapre?enja okoline kroz obnovu autohtone arhitekture i ostalih turisti?kih proizvoda koji na temeljima održivog razvoja svojim ostvarenjem razvijaju nove segmente turisti?kog proizvoda Županije u skladu s Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-goranske županije 2005.-2015. g., Strateškim marketinškim planom turizma Kvarnera 2009.-2015. g., Strateškim smjernicama rada Primorsko-goranske županije 2009.-2013. g. i Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije 2011.-2013. g.;
2.) podnositelj zahtjeva osigurava dio sredstava iz vlastitog Prora?una za kapitalni projekt razvoja turizma, koji mora iznositi minimalno traženom iznosu potpore od strane Primorsko-goranske županije.
Prednost pri dodjeli potpora imati ?e:
* Zahtjevi koji su uvršteni u bazu razvojnih projekata Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011.-2013. g.
* Zahtjevi za sufinanciranje projekata koji su kandidirani s podru?ja jedinica lokalne samouprave koje su usvojile Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije 2005.-2015. g.
Zahtjevi za sufinanciranje projekata koji sadrže izjavu podnositelja Zahtjeva da ?e se projekt kandidirati za sredstva predpristupnih fondova EU i/ili drugih me?unarodnih fondova.
Saznaj više na http://www.pgz.hr/natjecaji.html
Novi Vinodolski, 28. 02. 2012. – Uskoro ?e se na dnevnom redu Gradskog vije?a Novog Vinodolskog na?i Izmjene i dopune Detaljnog plana ure?enja Centar Klenovica, budu?i da su u razdoblju primjene Plana uo?eni nedostaci koji su rezultat promjena Zakona o prostornom ure?enju i gradnji. Izmjene se odnose na ukidanje ograni?enja broja ležajeva u objektima ugostiteljsko – turisti?ke namjene unutar naselja, potrebe odre?ivanja parkirališnih površina unutar planiranih parcela za odre?enu gradnju, potrebe zaštite akvatorija zbog vremenskih nepogoda koje uzrokuju štete na brodicama te potrebe promjena namjene pojednih parcela po zahtjevima vlasnika zemljišta u obuhvatu Plana.
Postoje?i DPU Centar Klenovica proširuje se u pojasu mora i na kopnenom dijelu koje grani?i s morem. Ciljevi i programska polazišta izmjene Plana su: zaštita akvatorija luke, radi nedostatka gra?evina potrebnih za smještaj starijih osoba planiranje gradnje te vrste, planiranje gradnje objekata ugostiteljsko – turisti?ke namjene s ve?im brojem smještajnih kapaciteta, na zemljištima u privatnom vlasništvu izvršiti promjene namjene prema interesima Grada i vlasnika zemljišta te kvalitetno riješititi komunalnu infrastrukturu.
Javna rasprava o izmjenama DPU Centar Klenovica održana je potkraj prošle godine u školi u Klenovici, kako bi se što kvalitetnije izvršio uvid i sa?inile primjedbe od strane zainteresiranih mještana. Obrazlažu?i potrebe izmjene Plana, gradona?elnik Oleg Butkovi? je istaknuo da su ciljevi druga faza izgradnje lukobrana i ribarske luke za koju je preduvjet prostorno planska dokumentacija te izgradnja stambeno – poslovnog, hotelskog i društvenog sadržaja unutar centralnog dijela Klenovice. Drugi dio izmjena Plana, koji obuhva?a centralni dio, predstavlja jednu od najve?ih vrijednosti investicija na podru?ju Županije u ovom trenutku.
– Na ovoj lokaciji je i prije bila predvi?ena izgradnja poslovno – stambenog kompleksa, ali vlasnici su dali novi prijedlog i išli smo u proceduru izmjene DPU-a. Gra?ani su oduševljeni jer ?e se u centru mjesta graditi hotel, dom umirovljenika i javna garaža. To je novi grad u Klenovici, što ?e donijeti i nova radna mjesta te podi?i kvalitetu destinacije. To je velika stvar za Klenovicu i Grad Novi Vinodolski jer gotovo i nema novih investicija. Rije? je o zahvatu na atraktivnoj i lako dostupnoj destinaciji, površine oko jedanaest hektara – kaže Oleg Butkovi?.
Na javnoj prezentaciji su izra?iva?i plana iz Urbanistice d.o.o. Zagreb objasnili što se sve predvi?a izmjenama DPU-a na toj lokaciji. U centralnom dijelu su predvi?eni centralni i zeleni trg, stambeni, ugostiteljski i javno društveni objekti s prate?im funkcijama. Svaki stan ima svoj parking prostor unutar objekta ili parcele, a dodatni broj javnih parking prostora predvi?en je u javnoj garaži. Planirani dom umirovljenika je kapaciteta za devedeset osoba, a nova pove?ana površina omogu?uje gradnju hotela s ?etiri do pet zvjezdica, namijenog cjelogodišnjem radu, s unutarnjim i vanjskim bazenom, dvije etaže garažnog prostora, spa centrom, otvorenim i zatvorenim restoranom, konferencijskim dijelom te sobama kapaciteta oko 220 ležajeva. Na dijelu zemljišta planirana je i izgradnja kolno – pješa?kih putova te ukidanje nekih kolno – pješa?kih komunikacija ukoliko nisu potrebne na tom podru?ju, a odredit ?e se i lokacija za info punkt te se predvi?a i obnova ribarske ku?ice. Izmjenama DPU-a riješit ?e se prometna i komunalna infrastruktura, a predvi?ene su i mjere zaštite ambijentalnih vrijednosti. Naime, prilikom rekonstrukcije gra?evine unutar postoje?e jezgre, uvjetuje se primjena oblikovnih elemenata u suglasju sa zna?ajkama lokalnog graditeljskog naslje?a, uporaba tradicionalnih materijala i na?ina gradnje, mjerila gra?evina, otvora i krova. Projektom ure?enja centralnog trga treba valorizirati postoje?e ambijentalne vrijednosti, kako u cjelini prostornih odnosa obalnog ruba i fronte prvog reda gra?evina, tako i u detaljima – šterna, izvor, perilo, spomenik ribaru, drvored i pojedina?na visoka stabla. Vila Lostura, postoje?a ugostiteljsko – turisti?ka gra?evina, može se rekonstruirati samo u postoje?im gabaritima, uz zadržavanje postoje?eg arhitektonskog izraza i osobitosti. Sude?i prema raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja može se zaklju?iti da su Klenovari jako zainteresirani za budu?nost svoga malog ribarskog i turisti?kog mjesta.
U me?uvremenu, Grad Novi Vinodolski je pribavio suglasnosti od HEP-a, KTD Vodovoda Žrnovnica, KTD Ivanja i drugih, a sada je u tijeku je izrada nacrta kona?nog prijedloga izmjene DPU Centar Klenovica na koji suglasnost daje nadležno tijelo Primorsko – goranske županije. Nakon toga izmjene DPU Centar Klenovica donijet ?e Gradsko vije?e Novog Vinodolskog i novi investicijski ciklus u Klenovici može zapo?eti.
Prema odluci u Primorsko-goranskoj županiji koju još mora potvrditi vlada, Klenovica postaje luka za iskrcaj ribe – piše Novi list
KLENOVICA – Klenovica postaje ribarska luka u kojoj ?e se obavljati iskrcaj ribe – zaklju?eno je na nedvno održanom sastanku u Primorsko-goranskoj županiji u Rijeci, na kojem su bili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva regionalnog razvoja, pro?elnik UO za pomorstvo, promet i veze PGŽ-a Nikola Mendrila, ravnatelji lu?kih uprava, gadona?elnici i na?elnici.
Na sastanku je prihva?en prijedlog Grada Novog Vinodolskog da se Klenovica uvrsti u popis ribarskih luka na Jadranu, u kojoj ?e se obavljati iskrcaj ribe, što je nužno prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju – kazao je novljanski gradona?elnik Oleg Butkovi?. Prema odluci, u Klenovici bi pristajali brodovi ve?i od 15 metara, s kojih se za iskrcaj mora omogu?iti pristup kamiona ve?ih od pet tona. Luka Novi Vinodolski ?e ostati luka za iskrcaj za male ribarske brodove, manje od 15 metara, a Klenovica je udarna luka ovog dijela Jadrana.
Gradsko poglavarstvo Novog Vinodolskog s Mjesnim odborom Krmpote – Klenovica je prije godinu i pol dana podnijelo prijedlog da se Klenovica proglasi ribarskom lukom na sjevernom Jadranu. Razlozi su povijesni jer se mještani Klenovice, malog ribarskog mjesta južnije od Novog Vinodolskog generacijama bave ribarstvom. Tako je i danas, kada Klenovica ima dva velika ribarska broda i puno malih ribara, a kad postane ribarska luka bit ?e i mogu?nosti za sre?ivanje infrastrukture. Luka ?e imati operativnu obalu duljine 30 metara, dubinu veza tri metra, udaljenost od prve razvrstane ceste 250 metara, a predvi?ena je i izgradnja lukobrana.
– Ova odluka ide na Vladu RH i ?im to Vlada usvoji rješavat ?e se infrastruktura, izgradnja lukobrana, prometnica, i ?itavo rješenje luke dobit ?e i financijsku potporu da se ti projekti realiziraju. Grad Novi Vinodolski je u ovogodišnjem prora?unu predvidio 500 tisu?a kuna za realizaciju projekta lukobrana. U tijeku su geodetska ispitivanja i izrada projekata, što ?e biti završeno krajem ljeta. Paralelno s izradom projekata mijenja se i detaljni planu ure?enja centra Klenovice, a kroz izmjene Prostornog plana ure?enja Grada Novi Vinodolski planirat ?e se ribarska luka – izjavio je novljanski gradona?elnik Oleg Butkovi?.
Hrvatska je potencijalno pomorska zemlja, ali to nismo dovoljno iskoristili, kao ni golemo blago – more koje imamo, rekao je u Klenovici predsjednik RH Ivo Josipovi? na kraju cjelodnevna boravka u Primorsko-goranskoj županiji.
U malo ribarsko mjesto, kolijevku ribarstva na sjevernom Jadranu s jedva 400 stanovnika, Klenovicu pored Novog Vinodolskog, doma?in, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, predsjednika države doveo je u povodu skorašnjeg po?etka dogradnje lukobrana ?iju ?e prvu fazu s 10 milijuna kuna financirati Ministartvo mora, prometa i infrastrukture te s po 2,5 milijuna Primorsko-goranska županija i Grad Novi Vinodolski.
Takav model Josipovi? je nazvao uzorom suradnje razli?itih razina vlasti i pokazateljem kako se dobro radi. Budu?i da je papirnati dio posla završio, po?etak gradnje najavljen je za jesen, odnosno po završetku ovogodišnje tursiti?ke sezone.
U Vinodolu i Novom Vinodolskom postoji pri?a zabilježena prema usmenoj predaji, o obi?aju koji, navodno, seže u minula stolje?a, još u vrijeme ovdašnje vladavine hrvatske plemi?ke obitelji Frankopan. Prema toj pri?i, na završetku berbe, u vinogradu, me?u bera?icama se izabrala ružica, tj. ona najljepša i najmarljivija. Ovjen?ali bi je vinovom lozom i uz svirku nekog od starinskih narodnih glazbala, na ?elu povorke bera?a odveli u grad. Posljednji put – kažu zapisiva?i – u XIX. stolje?u, 1880. godine.
Od onda do danas puno se toga u Vinodolu promijenilo. Bolesti vinove loze, gospodarska kriza i ratovi u?inili su svoje. Vinarstvo, koje je po?etkom i sredinom XIX. stolje?a Vinodolcima bilo najve?im izvorom prihoda, do kraja XX. stolje?a gotovo je sasvim zamrlo.
Me?utim, unato? svojim strahotama, Domovinski rat u Hrvatskoj (1991-1995.) na tom je polju za Vinodol u?inio nešto korisno. Vukovarci, prognani stanovnici vinorodnog sjeveroistoka Hrvatske, bili su za vrijeme rata smješteni na ovom podru?ju. Sposobni i marljivi kakvi ve? jesu, zasadili su u Pavlomiru, pokraj Novog Vinodolskog, nove vinograde i pokrenuli modernu proizvodnju vina.
Tijekom proteklih ?etrnaest godina njihov je trud urodio i promjenama u svijesti doma?eg stanovništva. Vinodol se sve više okre?e suvremenim globalnim trendovima u kulturi uživanja vina, a shodno tome, ja?a i svijest o vlastitoj predaji na tom polju. Na tom tragu rodila se i ova fešta.
Za njezin je predložak odabrana druga polovica XIX. stolje?a – vrijeme u kojem se završetak berbe na podru?ju Vinodola, prema obi?aju, obilježavao skromnom zabavom obitelji i njezinih bera?a, i u kojem se, kako pri?a kaže, još uvijek na kraju berbe u vinogradu birala ružica. Unato? tome, naša fešta nije nikakav nostalgi?ni pokušaj rekonstrukcije ili vra?anja prošlosti. Ona je, prije svega, zabava, nastala u našem vremenu i u okolnostima njegovih trendova. Na tragu nekadašnjeg izbora ružice osmišljene su igre za njihovo današnje natjecanje. Na tragu onodobnih sajmova osmišljena je ponuda suvremenih ekološki ili ru?no izra?enih proizvoda. Na tragu starinskih oblika zabave, oslonjenih na doma?a glazbala, vlastita grla i osobnu kreativnost, ponu?ene su igre, glazba i ples tijekom ovih nekoliko dana.
Jednom rije?ju, „Ružica Vinodola “ suvremena je fešta, nadahnuta vinodolskom prošloš?u. Njezina budu?nost ovisit ?e o Vašem zanimanju i Vašim dojmovima. Nadamo se da ?e ih biti.
U Klenovici, ribarskome mjestu nedaleko od Novog Vinodolskog, 22.05.2008 je održana sve?anost u povodu podizanja dviju tunera na mjestima gdje su nekad bile. Tunere su promatra?nice s ljestvama, a podizane su kako bi ribari pratili kretanje tuna u moru.Po jedna tunera bila je na obali i na oto?i?u ispred Klenovice od po?etka lova tuna s kraja 17. stolje?a, ali ih od šezdesetih godina prošlog stolje?a više nema.
Obnovljene tunere duga?ke su oko dvadeset metara, a služit ?e kao spomenici i za turisti?ke svrhe. Postavljene su zahvaljuju?i ribarima iz Klenovice i ?elnicima Novog Vinodolskog te uz suradnju predstavnika senjske Šumarije i Hrvatskih šuma. Najve?i pojedina?ni ulov svojedobno je, prema pam?enju žitelja Klenovice, bila tuna teška 325 kilograma, a najve?a koli?ina ulovljene tune bila je 1200 komada, od kojih je svaka prosje?no imala desetak kilograma. Ina?e, na Kvarneru je bilo nekoliko mjesta za lov tuna, a tunere su bile na Preluku, u Bakarskome zaljevu, na mnogim mjestima na otoku Krku i drugdje.
Zbog uglavnom nepristupa?ne obale i malobrojnih uvala, ribe su se pretežito lovile mrežama staja?icama “na zabod”, u koje bi se zaplele. S tunera su ribari danju i no?u pratili kretanje jata. Danju se, kad bi se tune kretale, mogla vidjeti morska pjena ili pak trenje mora. No?u se, pak, sa straže moglo vidjeti jako svjetlo koje je ozna?avalo kretanje tuna. Ako je bilo loše vrijeme, poput jakog vjetra, dolazak tuna objavljivao se zvonom. Tunolov na Preluku spominje se davne godine 1438., a vlasnici mnogih tunolovki na Kvarneru bili su u 16. i 17. stolje?u knezovi Zrinski i Frankopani.
Poštovani iznajmljiva?i,
?lankom 3. i 4. Zakona o ?lanarinama u turisti?kim zajednicama (NN 152/08) propisano je da su fizi?ke osobe koje pružaju usluge smještaja u doma?instvu obveznici pla?anja ?lanarine turisti?koj zajednici.
?lankom 15. istog zakona propisano je da su obveznici pla?anja turisti?ke ?lanarine dužni dostaviti nadležnoj poreznoj upravi podatke o osnovici za obra?un ?lanarine.
U skladu sa Uputom u svezi pla?anja ?lanarine turisti?koj zajednici obvezni ste do 28. velja?e 2012. godine dostaviti Obrazac TZ za 2011. godinu Preznoj upravi – Ispostavi Crikvenica, kao i dokaz o uplati ?lanarine. (Obrazac se može nabaviti u papirnicama, knjižarama i Narodnim novinama).
Osnovica za obra?un ?lanarine turisti?koj zajednici je promet iskazan u Evidenciji prometa. ?lanarina se pla?a po sljede?im stopama:
Razred turisti?kog mjesta u 2010. godini
A B C D
0,20% 0,184% 0,16% 0,144%
Grad Novi Vinodolski
Uplatni ra?un: 1001005-1729027158; 67 – OIB
Novi Vinodolski, Klenovica A razred = 0,20%
Povile, Smokvica, Sibinj B razred = 0,184%
Zaobalje D razred = 0,144%
?lanak 18. Zakona o propisima je nov?ana kazna za prekršaj za osobu koja u propisanom roku ne plati ?lanarinu i ne dostavi nadležnoj Poreznoj upravi podatke o osnovici za obra?un ?lanarine.